车讯:谁说豪车没个性？百万级大型车口碑解析

nizozemski
Nederlands
Dr?ave	Nizozemska, Belgija (Flandrija), Surinam, Nizozemski Antili, Aruba, Francuska (Nord-Pas-de-Calais), Indonezija
Regije	Uglavnom Zapadna Europa, Ju?na Amerika
Broj govornika	materinski jezik: 23 milijuna (37.-48. (ovisno o izvorima))
Jezi?na porodica	germanski zapadnogermanski donjonjema?ki donjofrana?ki nizozemski
Slu?beni status
Slu?beni	Nizozemska, Belgija, Surinam, Nizozemski Antili, Aruba, EU
Regulator	Nizozemska jezi?na unija (Nederlandse Taalunie)
Jezi?ni kodovi
ISO 639-1	nl
ISO 639-2	dut (B)/ nld (T)
ISO 639-3	nld

百度 汪洋在听取各宗教团体负责人发言后说，2017年是党和国家事业发展进程中具有里程碑意义的一年，也是宗教工作创新推进的一年。

Nizozemski jezik ili holandski jezik (Nederlandse taal; izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njema?ki jezik niskih zemalja, tako?er: Nederduits/donjonjema?ki jezik), pogre?no zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz ?ijih se narje?ja nizozemski knji?evni jezik (donjonjema?ki standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njema?ki jezik u germansku granu indoeuropskih jezika. Nizozemski jezik se ve?inom koristi u Nizozemskoj, Belgiji te nekim biv?im i sada?njim nizozemskim kolonijama. Varijanta nizozemskog koja se koristi u Belgiji ponekad se naziva flamanskim jezikom.

Porijeklo i razvitak

Glavni ?lanak: Porijeklo i razvitak nizozemskog jezika

Nizozemski jezik je jedan od zapadnogermanskih jezika. Nastao je iz donjofrana?kog (jedne od grana donjonjema?kog) i drugih narje?ja donjonjema?koga jezika, te se dalje razvijao u "ni?im zemljama Frana?ke" – sjeverozapadno od Benrather linije. Znanost o indogermanskim jezicima/Germanistika smje?ta nizozemski jezik kao zapadnu granu donjonjema?kih jezika uz bok donjosaskog jezika i isto?nodonjonjema?ke grane njema?kog jezika. Govornici donjonjema?kih (sjevernonjema?kih) narje?ja i oni koji ih razumiju, u pravilu su sposobni (ve?im dijelom) razumjeti i nizozemski. Nizozemski se jezik stoga s pravom mo?e opisati kao strani jezik kojeg germanofoni najlak?e mogu nau?iti. Zbog, u usporedbi s nizozemskim, slo?enije njema?ke gramatike, ova izjava dodu?e ne vrijedi i za govornike nizozemskog jezika koji nau?e njema?ki.

Prvobitno se, a i danas prete?no, nizozemski govori u Nizozemskoj, flamanskom dijelu Belgije, u Bruxellesu, kao i u pograni?nim regijama Francuske i Njema?ke. Na jezi?noj granici prema njema?kome narje?ja nizozemskog odnosno donjofrana?kog neprimjetno prelaze u zapadnosrednjonjema?ka narje?ja, koja su tako?er frana?kog porijekla.

Nizozemski se zasniva na donjonjema?kome knji?evnom jeziku 17. stolje?a, koji je postupno bio oboga?ivan izrazima iz narje?ja pokrajinā Brabant i Holandije. Starija ina?ica bio je prekoregionalni jezik Hanze, koji je napose bio u uporabi u Antwerpenu, Bruggeu a nedugo potom i u Holandiji, gdje se pro?irio kao jezik trgovine i u?enosti. Posu?enice dolaze iz francuskog te u novije vrijeme prete?no engleskog jezika. ?to se rje?nika ti?e, nizozemski je u znatno ve?oj mjeri od suvremenog njema?kog o?uvao staronjema?ke rije?i. Daljnji jezi?ni razvitak i novi oblici dana?njeg njema?kog jezika nikad nisu uspijeli u?i u nizozemski jezik, pa tako u (knji?evnome) njema?kom ve? nestali pojmovi nastavljaju ?ivjeti u nizozemskome (npr. Oorlog, lenen, kiezen, verbazen). Za razliku od knji?evnog njema?kog, rije?i su glasovno nepromijenjene = "platt" (= ravne), dakle nisu sudjelovale u promjeni suglasnika u njem. knji?. jeziku.

Povijesni pregled

Povijest nizozemskog jezika ?esto se dijeli na sljede?e faze:

• Staronizozemski (otprilike 800.-1100.) – ovim pojmom ozna?uju se starofrana?ki dijalekti koji su se prostirali na dana?njem nizozemskom govornom podru?ju. Ti su dijalekti tek slabo utvr?eni, budu?i da su njihovi tragovi neznatni.
• Pod srednjonizozemskim (otprilike 1100.-1500.) podrazumijevaju se flamanska i brabantska narje?ja donjofrana?kog koja su djelomi?no bila prenesena i u pisani oblik. Iz ovoga su razdoblja usmenom predajom sa?uvana zna?ajna djela dvorskog i vite?kog pjesni?tva. Srednjonizozemski se obi?no zvao "dietsch" ili "dütsch".
• Novonizozemski (od 16. stolje?a) se naprotiv zasniva na prekoregionalnome donjonjema?kom knji?evnom jeziku (nederdytsch; nederduitsch; "srednjodonjonjema?ki"). Od 17. stolje?a te posebno jako sredinom 20. stolje?a donjonjema?ki je u sjevernoj Njema?koj postupno potiskivan od knji?evnog njema?kog (navlastito u gradovima) te danas jo? postoji samo u obliku regionalnih dijalekata. U Flandriji, Brabantu i Holandiji se me?utim donjonjema?ki razvio u suvremeni nizozemski knji?evni jezik.

Sredi?nji doga?aj u povijesti nizozemskoga jezika bilo je dovr?enje "Statenbijbel" (=Dr?avne Biblije) izme?u 1618. i 1637. Ona ima sli?no zna?enje kao i njema?ki prijevod Biblije Martina Luthera. Prijevod je nastao po nalogu crkvenog sabora u Dordrechtu te se usmjeravao prema autenti?nim gr?kim izvornicima. Prijevod Biblije bitno je doprinio pojednostavljenju jezika.

Daljnja zna?ajna izdanja, koja su utjecala na nastanak jedinstvenoga jezika, bila su prvi nizozemski gramati?ki priru?nik Twe-sprack vande Nederduitsche letterkunst, Spieghel, djelo nastalo radom Hendrika Laurenszoona i drugih ?lanova ugledne amsterdamske "Rederijkerskamer" oko 1584., i temeljno djelo Aanleidinghe ter Nederduitsche Dichtkunste, koje je 1650. napisao Joost van den Vondel.

Zemljopisna ra?irenost

Nizozemski jezik je materinski jezik oko 23 milijuna ljudi u svijetu. Status slu?benoga jezika nizozemski ima u slijede?im dr?avama i teritorijima (navedena je i procjena ukupnog broja stanovnika za iste za 1. srpnja 2006. godine; za Belgiju je nazna?en samo pribli?an broj materinskih govornika flamanskoga):

• Nizozemska: 16 491 461
• Belgija: 6 230 000 (60% svih Belgijanaca)
• Surinam: 439 117
• Nizozemski Antili: 221 736

"Autonomna dr?ava" u sklopu Nizozemskog Kraljevstva. Nizozemski Antili su oto?na skupina na Karibima a ?ine ih Bonaire, Cura?ao (zajedno s Arubom zvani i "ABC otoci"), Saba, Sint Eustatius i Sint Maarten (ve?i dio Sint Maartena se zove Saint-Martin i pripada Francuskoj).

• Aruba: 98 829 (31.12.2004.)

Aruba se 1986. godine slu?beno odcijepila od Nizozemskih Antila i dobila status "autonomne dr?ave" unutar Kraljevine Nizozemske.

Jezi?ni kōd za nizozemski jezik je nl, odnosno dut ili nla (prema ISO 639); dum je jezi?ni kōd za srednjovjekovni nizozemski (oko 1050.-1350.).

?esto i sami Nizozemci nizozemski jezik nazivaju holandskim, premda je holandsko narje?je zapravo tek jedna ve?a skupina dijalekata nizozemskoga. Suvremeni nizozemski standardni jezik je sna?no obilje?en narje?jem ranije daleko najmo?nije savezne dr?ave Holandije (danas su to pokrajine Sjeverna i Ju?na Holandija). Od narje?ja ostalih ranijih saveznih dr?ava, uz izuzetak bogatog i utjecajnog belgijskog Brabanta, malo je toga ostalo u suvremenome nizozemskom jeziku.

Nemali se broj Nizozemaca, kao uostalom i njihovi susjedi na sjeveru Njema?ke (plattduits), kod ku?e kao "materinskim jezikom" slu?i nekim od donjosaskih narje?ja koja potje?u neposredno od starosaskog jezika. Oni nizozemski u?e u ?koli kao svoj drugi jezik te ga zovu holandskim, tj. jezikom holandskih provincija.

Izvorna narje?ja njema?kog Porajnja, zapadnog Ruhra, kao i dijelova Bergisches Landa su donjofrana?ka, odnosno nizozemska (sva frana?ka narje?ja sjeverno od linije Uerdinger). Posebno kleverlandski dijalekti, koji su se ranije govorili u Njema?koj, slove kao neosporno nizozemska narje?ja. U ve?ini ?kola dana?njeg okruga Kleve u Njema?koj uporaba nizozemskog, odnosno kleverlandskog kao nastavnog jezika se?e sve do u 19. stolje?e.

U Belgiji Flamanci, dakle stanovnici Flandrije, dijela Belgije koji obuhva?a sjeverni dio zemlje, govore flamanske dijalekte nizozemskoga jezika. Me?utim, kao i u Nizozemskoj, slu?beni i knji?evni jezik u Flandriji je nizozemski standardni jezik.

Nizozemsku i belgijsko-flamansku ina?icu standardnoga jezika naravno razlikuju odre?ene regionalne posebnosti. Izme?u samih flamanskih narje?ja mogu se razlikovati zapadnoflamanski, isto?noflamanski i zeelandski (zeeuws).

Osim u Nizozemskoj i Belgiji, nizozemski jezik se u pro?losti naveliko koristio i na sjeveru Francuske, podru?ju znanom kao Francuska Nizozemska. Danas ga je na tom podru?ju prakti?ki potpuno zamjenio francuski jezik. U regiji Nord-Pas-de-Calais na krajnjem sjeverozapadnom vr?ku Francuske, u pograni?nom podru?ju s Belgijom, jo? ?ivi nekoliko desetaka tisu?a ljudi, koji odrastaju uz zapadnoflamansku varijantu nizozemskoga.

Velik dio bijelog stanovni?tva JAR-a (Buri) kao i mnogobrojni ju?noafri?ki obojeni govore afrikaans, polukreolski jezik nastao iz nizozemskog, koji je uz engleski i zulu najra?ireniji jezik Ju?noafri?ke Republike.

Nizozemski jezik je osim toga jo? uvijek relativno ra?iren kao strani jezik u Indoneziji i Novoj Gvineji (kod starijih nara?taja ispred engleskog). Nizozemski je tako?er dio nastavnog plana za studente prava u Indoneziji. Nizozemska je tamo bila kolonijalna sila od 1602. do 1945. godine.

Slu?beni status

Nizozemski je slu?beni jezik Kraljevine Nizozemske (koja obuhva?a europsku Nizozemsku, Arubu i Nizozemske Antile). Tako?er je jedini slu?beni jezik neovisne dr?ave Surinam, koja je do 1975. bila dio Kraljevine Nizozemske. U Belgiji ima status jednog od triju slu?benih jezika dr?ave, te slu?benog jezika pokrajine Flandrije. Jedan je od slu?benih jezika EU.

Nizozemska i Belgija su 9. rujna 1980. osnovale Nizozemsku jezi?nu uniju (Nederlandse Taalunie), tijelo koje regulira ovaj jezik. Zadatak ove organizacije je uskladiti i pojednostaviti razne knji?evne i gramati?ke aspekte ovog jezika. Radi se u biti o instituciji kojoj je zada?a jam?iti postojanje zajedni?kog pravopisa i gramatike, te njegovati nizozemski jezik. Organizacija je tako?er zadu?ena i za promociju nizozemskog jezika. Osim toga, ona redovito izdaje "zelenu knji?icu" (groen boekje), popis slu?benih rije?i nizozemskog jezika. Od 12. prosinca 2003. i Surinam je ?lan Nederlandse Taalunie, tako da se sada uz belgijsko-nizozemske, tu nalaze i brojni surinamski izrazi.

Jezi?na srodnost s drugim jezicima

Jezici proiza?li iz nizozemskog

Bliski ro?ak nizozemskog jezika je afrikaans ili afrikaanerski jezik, jezik Bura i obojenih koji se govori u Ju?noafri?koj Republici i Namibiji. Ovaj jezik je nastao ve?inom od raznih dijalekata nizozemskog iz 17. stolje?a. Govornici nizozemskog jezika obi?no mogu razumjeti i ?itati afrikaans.

S nizozemskime su osim afrikaansa usko srodni i razni kreolski jezici u Surinamu, Gvajani i na Nizozemskim Antilima. Tako?er postoji odre?eni broj kreolskih jezika nizozemskog porijekla u Indoneziji i SAD-u.

Srodnost s ostalim jezicima

Od zemljopisno bliskih narje?ja svakako treba izdvojiti donjofrana?ke dijalekte u Donjem Porajnju (vidi i Donjorajnski jezik).

Nizozemski jezik je kao i donjosaski povijesno srodan s knji?evnim njema?kim jezikom. Me?utim, izme?u nizozemskog i donjosaskog s jedne i jezi?nih oblika knji?evnoga njema?koga s druge strane postoje zna?ajne fonolo?ke, morfolo?ke te leksi?ko-semanti?ke razlike, tj. razlike u rje?niku. Nizozemski se nije razvijao usporedno s raznim oblicima njema?koga do dana?njeg visokonjema?kog knji?evnog jezika, nego je imao vlastiti razvitak zasnovan na samostalnosti zemlje i stvaranju opse?ne zasebne knji?evnosti druk?ije nego ?to je bio slu?aj s bavarskim ili sjevernonjema?kim narje?jima. Politi?ka odvojenost je osim toga dovela do zasebnih kontinuiteta jezi?noga razvoja, uklju?uju?i i razli?ite dinamike jezi?nih utjecaja izvana (vidi: posu?enica), pa se tako u nizozemskome primjerice nalazi mnogo ve?i broj galicizama nego u njema?kome, kao ?to su npr. pagina (= stranica), douane (= carina), vel (= list / od franc. feuille), fier (= ponosan), za raliku od njem. Seite, Zoll, Blatt, stolz. Iz svih tih razloga se nizozemski danas u potpunosti smatra zasebnim jezikom.

Pored toga postoji i uska srodnost s frizijskim jezikom. Katkada pojedini autori ?ak zastupaju stajali?te o postojanju ingveonske grupe jezikā, koja osim donjonjema?kih jezikā (s nizozemskim i donjosaskim) obuhva?a i frizijski te anglijske jezike, no danas je ta teza uglavnom napu?tena.

Kra?i popis izabranih donjosaskih, odnosno nizozemskih rije?i, koje nemaju izravnih pandana u standardnome svakodnevnome njema?kome jeziku (u zagradi):

achter = iza (no postoji u rje?niku pomoraca, kao i rije? Achterdeck = krma) / smeken = usrdno moliti, preklinjati (inst?ndig bitten, flehen) / aarzelen = oklijevati (z?gern, zaudern) / bezig = zaposlen, zauzet; vrijedan, marljiv (besch?ftigt, gesch?ftig – usp. engl. busy) / mooi = dobar, super, odli?an, lijep (gut, toll, hübsch) / wet = zakon (Gesetz) / vaak = ?esto, ?e??e (h?ufig, ?fters) / praten = govoriti, razgovarati, ?avrljati (reden, plaudern) / plechtig = sve?an (festlich, feierlich) / fokken = uzgajati, uzgojiti (züchten, aufziehen) / buiten (= buten) = vani, izvan (au?en, au?erhalb) / veen = mo?vara (Sumpf, Moor) / vandaag = danas (heute - van daag = vom Tag) / elk, elkaar = svaki, jedan drugoga/drugome (jeder, einander) / jullie = Vama (Ihr - 2. lice mn.) / noden, uitnodigen = poz(i)vati (einladen – staronjem.: "zum Besuch n?tigen")

Dijalekti

Postoje razni dijalekti nizozemskog, kako u Nizozemskoj, tako i u Belgiji. Obi?no se dijele u slijede?e dijalektne skupine*:

Dijalekti nizozemskog jezika

A. Jugozapadna skupina (Zeeuws/West-Vlaams)

1. zapadnoflamanski, uklju?uje Frans-Vlaams u Zeeuws-Vlaams

2. Zeeuws

B. Sjeverozapadna skupina (holandska)

3. Zuid-Hollands

4. Westhoeks

5. Waterlands u Volendams

6. Zaans

7. Kennemerlands

8. West-Fries

9. Bildts, Midslands, Stadsfries u Amelands

C. Sjeveroisto?na skupina

10. Kollumerlands

11. Gronings en Noord-Drents

12. Stellingwerfs

13. Midden-Drents

14. Zuid-Drents

15. Twents

16. Twents-Graafschaps

17. Gelders-Overijssels (Achterhoeks) u Urks

18. Veluws

D. Sredi?njosjeverna skupina

19. Utrechts-Alblasserwaards

E. Sredi?njoju?na skupina

20. Zuid-Gelders

21. Noord-Brabants u Noord-Limburgs

22. Brabants

23. Oost-Vlaams

F. Jugoisto?na skupina

24. limbur?ki (Limburgs)

G. Surinam

25. Surinaams-Nederlands

• Imena dijalekata su (gotovo isklju?ivo) na izvornome nizozemskom jeziku.

Primjeri

srpskohrvatski	nizozemski
zemlja	aarde
nebo	hemel
voda	water
vatra	vuur
mu?karac	man
?ena	vrouw
jesti	eten
piti	drinken
veliki	groot
mali	klein
no?	nacht
dan	dag
igrati (se)	spelen
rije?	woord
hvala	bedankt

Usporedba sa ostalim germanskim jezicima

engleski	zapadnofrizijski	afrikaans	nizozemski	donjenjema?ki	njema?ki	?vedski	danski
apple	appel	appel	appel	Appel	Apfel	?pple	?ble
board	board	bord	bord	Boord	Brett	br?de	br?t
beech	boeke(beam)	beuk	beuk	B?ke	Buche	bok	b?g
book	boek	boek	boek	Book	Buch	bok	bog
breast	boarst	bors	borst	Borst	Brust	br?st	bryst
brown	brún	bruin	bruin	bruun	braun	brun	brun
day	dei	dag	dag	Dag	Tag	dag	dag
dead	dea	dood	dood	dod	tot	d?d	d?d
die	stjerre	sterf	sterven	sterven	sterben	d?	d?
enough	gen?g	genoeg	genoeg	nog	genug	nog	nok
finger	finger	vinger	vinger	Finger	Finger	finger	finger
give	jaan	gee	geven	geven	geben	giva / ge	give
glass	glês	glas	glas	Glas	Glas	glas	glas
gold	goud	goud	goud	Gold	Gold	guld	guld
hand	han	hand	hand	Hand	Hand	hand	h?nd
head	holle	hoof / kop	hoofd / kop	Kopp	Haupt/ Kopf	huvud	hoved
high	heech	hoog	hoog	hog	hoch	h?g	h?j
home	hiem	heim / tuis	heim / thuis	Heem	Heim	hem	hjem
hook	hoek	haak	haak	Haak	Haken	hake / krok	hage / krog
house	h?s	huis	huis	Huus	Haus	hus	hus
many	menich	menige	menige	mennig	manch	m?nga	mange
moon	moanne	maan	maan	Maan	Mond	m?ne	m?ne
night	nacht	nag	nacht	Natt / Nacht	Nacht	natt	nat
no	nee	nee	nee(n)	nee	nein	nej	nej
old	ald	oud	oud	aol	alt	gammal (ali: ?ldre, ?ldst)	gammel (ali: ?ldre, ?ldst)
one	ien	een	een	een	eins	en	en
ounce	ons	ons	ons	Ons	Unze	uns	unse
snow	snie	sneeu	sneeuw	Snee	Schnee	sn?	sne
stone	stien	steen	steen	Steen	Stein	sten	sten
that	dat	dit	dat, die	dat (dit)	das	det	det
two	twa	twee	twee	twee	zwei	tv?	to
who	wa	wie	wie	wee	wer	vem	hvem
worm	wjirm	wurm	wurm / worm	Worm	Wurm	mask / orm	orm
engleski	zapadnofrizijski	afrikaans	nizozemski	donjenjema?ki	njema?ki	?vedski	danski

Rje?nik

• Velik broj rije?i se pi?e sli?no ili isto kao i u njema?kome (uzimaju?i u obzir glasovnu promjenu suglasnika) te u znatnoj mjeri ima jednako zna?enje (nizozemski/njema?ki/hrvatski):

aanvangen/anfangen/po?eti; angst/Angst/strah; arbeid/Arbeit/rad, posao; begeleiden/begleiten/pratiti; beledigen/beleidigen/uvrijediti; bericht/Bericht/izvje??e, izvje?taj; bescheiden/bescheiden/skroman; bewegen/bewegen/(po)kretati, (po)micati; brief/Brief/pismo; burgemeester/Bürgermeister/gradona?elnik; dienst/Dienst/slu?ba, usluga; ergernis/?rgernis/vrije?anje, uvrjeda; geduld/Geduld/strpljenje; geheim/geheim/(po)tajan; geld/Geld/novac; gerucht/Gerücht/glas, glasina; gevaar/Gefahr/opasnost; handel/Handel/trgovina; jagen/jagen/loviti; kaal/kahl/?elav, ogoljen; kind/Kind/dijete; krijgsgevangen/kriegsgefangen/zarobljen u ratu; liefde/Liebe/ljubav; morgen/Morgen/jutro; nacht/Nacht/no?; niemand/niemand/nitko; recht/Recht/pravo, pravda; schuld/Schuld/krivnja; verbergen/verbergen/sakri(va)ti, (pri)kri(vati; verdrag/Vertrag/ugovor, sporazum; verraad/Verrat/izdaja; verwant/verwandt/srodan, u rodu ...;

• Pojedine se rije?i tako?er pi?u sli?no ili jednako, ali imaju zna?enje koje je u njema?kome jeziku zastarjelo:

aandacht (u njem. Andacht = pobo?nost) = Aufmerksamkeit/pozornost, pa?ljivost; aanleiding (u njem. Anleitung = naputak, uputa) = Anlass/povod, uzrok, razlog; beloven (u njem. geloben = zavjetovati se, sve?ano obe?ati) = versprechen/obe?a(va)ti; vuilnis (u njem. F?ulnis = trule?) = Abfall, Müll/otpad, sme?e; openbaar (u njem. offenbar = o?it, bjelodan) = ?ffentlich/javan;

• Mnoge su rije?i donjonjema?kog porijekla te ina?e postoje jo? samo u donjonjema?kome:

achter – hinter/iza; maat – Kollege, Partner/kolega, partner; dwars – quer/poprijeko, koso; steunen – stützen/poduprijeti; laag – niedrig/nizak; prettig – sch?n, angenehm/lijep, ugodan; vaak - h?ufig, ?fters/?esto, ?e??e; trekken – ziehen/vu?i (i u srednjonjema?kim narje?jima); heel – ganz/?itav, cio; klaar - fertig, bereit/gotov, spreman, pripravan; kwaad - schlimm, unangenehm, b?se/lo?, neugodan, zao; spijten – bedauern/?aliti; waarschuwen – warnen/upozoriti (sjevernonjem. wahrschauen); kroeg – Gastst?tte, Schenke (Dorfkrug)/lokal, restoran, kr?ma;

• Odre?eni broj rije?i ima u njema?kome znatno zastarjelo zna?enje:

minne – Liebe/ljubav; verbazen - sich wundern, erstaunt sein/(za)?uditi se, osupnuti se; kiezen - (er)w?hlen/izabrati, odabrati; oorlog – Krieg/rat; lenen - leihen, entlehnen/posuditi, preuzeti; eeuw - Jahrhundert (?ra)/stolje?e, razdoblje, era; oogst - Ernte, Erntemonat (August)/?etva, mjesec ?etve(kolovoz); lenteLenz, Frühling/prolje?e; aanbevelen – empfehlen/preporu?i(va)ti, eisen - fordern, verlangen (heischen, eischen)/zahtijevati, tra?iti; gedrag - Benehmen, Betragen/pona?anje, vladanje;

• Nizozemski je jezik mnoge rije?i posudio iz drugih jezika; osobito su va?ne rije?i koje su preuzimane iz francuskog jo? od ranoga 18. stolje?a; rije?i naslije?ene iz tradicije nizozemskoga jezika su ravnopravno o?uvane (ovdje slijede nakon prve kose crte):

kwestie /vraag – Frage/pitanje; succes /(goed) gevolg – Erfolg/uspjeh; soelaas /troost - Trost, Linderung/utjeha, olak?anje; kleur /verf – Farbe/boja; vakantie /verlof – Urlaub/(godi?nji) odmor. Neke su rije?i francuskog porijekla potpuno prilago?ene nizozemskoj fonologiji: tako primjerice rije? krant (= Zeitung/novine) dolazi od franc. ?courant“ (= teku?i, obi?an, sada?nji, redovni), a rije? klant (= Kunde/kupac, mu?terija) od franc. ?client“.

• U novije je vrijeme, kao i kod ve?ine drugih jezika, preuzet znatan broj engleskih posu?enica, prije svega iz podru?ja tehni?kih znanosti, gospodarstva, informatike i komunikacije. I jezik mladih u velikoj mjeri posu?uje rije?i iz engleskoga; pri tome nizozemski kod pisanja ?esto odstupa od izvornih rije?i, budu?i da ih fleksibilno prilago?ava izgovoru.
• U nizozemskome nalazimo u velikoj koli?ini i njema?ke posu?enice. S obzirom na blisku srodnost dvaju jezika u nizozemski se ?esto prenose ?itavi izrazi, koji se zatim prilago?avaju niz. glasovnim mogu?nostima, npr. aanstalten maken (= Anstalten machen/spremati (se), pripremati (se), poduzimati) ili tijdschrift (= Zeitschrift/?asopis); evo nekih od izravno preuzetih rije?i:

kelner (= konobar); ober(kelner) (= glavni konobar); kotsen (= bljuvati, rigati); schwung (= skok, mah, zanjihaj); überhaupt (= uop?e); sowieso (= ionako); streber (= ?treber); schwalbe (= simuliranje) (u nogometu!); sehnsucht (= ?e?nja); schnitzel (= odrezak); schnaps (= rakija); krimi (= kriminalisti?ki film/roman); kitsch (= ki?); krach (= buka, galama); bühne (= pozornica); quatsch (= glupost, bljezgarija); putsch (= pu?, dr?avni udar); schminken (= (na)?minkati); umlaut (= prijeglas); schlager (= ?lager)....

Rije?i poput golf (= Welle/val) ili vastenavond (= karneval) su rajnsko-donjofrana?kog porijekla. Srednjogornjonjema?ke rije?i koje su dospijele u srednjodonjonjema?ki tako?er se nalaze u dana?njem nizozemskom.

Vanjske veze

Nizozemski jezik na Wikimedijinoj ostavi

• Povijest nizozemskog jezika Arhivirano 2025-08-14 na Wayback Machine-u (engleski, njema?ki, nizozemski)
• Nederlandse Taalunie & Taalunieversum (Nizozemska jezi?na unija)
• Nizozemska digitalna knji?nica
• Nau?ite nizozemski jezik Arhivirano 2025-08-14 na Wayback Machine-u
• Nizozemska gramatika (Hrvatski)
• Nizozemska gramatika na stranici University College London Arhivirano 2025-08-14 na Wayback Machine-u
• Nizozemski za germanofone
• U?enje nizoz. rije?i kroz tematski podijeljene lekcije Arhivirano 2025-08-14 na Wayback Machine-u
• ?lanak u Zarezu o nizozemskome i Nizozemskoj Arhivirano 2025-08-14 na Wayback Machine-u

Rje?nici

• Dicts.info engl.-nizozemski i nizoz.-engleski rje?nik
• LookWAYup engl.-nizozemski rje?nik
• Majstro engl.-nizozemski i nizoz.-engleski rje?nik
• uitmuntend njem.-nizozemski i nizoz.-njema?ki rje?nik
• Lexilogos franc.-nizozemski i nizoz.-francuski rje?nik
• van Dale nizoz.-nizozemski rje?nik
• Woorden-Boek nizoz.-nizozemski rje?nik