我国最大淡水湖进入第１７个春季禁渔期－滚动－时政频道－中工网
|
百度 该名网友认为，蔡英文现在放任民进党乱斗是因为：首先，这些都无关大局，蔡只要看准国际动态，顺势见缝插针，取得的成果，就远比某第三势力，只会跟大陆叫嚣、硬碰硬，要大N倍，台湾内政又是外交的延续，只要站对队伍，跟对老大，经济绝对往上冲。
| |
| Osnovana: | 4. studenog 1952 |
| Ravnatelj: | general pukovnik Keith B. Alexander, USA |
| Zamjenik ravnatelja: | John C. (Chris) Inglis |
| Prora?un: | Povjerljivo[1] |
| Zaposleni: | oko 30,000[1] |
Nacionalna Sigurnosna Agencija/Sredi?nja sigurnosna slu?ba (eng. National Security Agency/Central Security Service, NSA/CSS) je ameri?ka federalna obavje?tajna agencija koja nadzire i analizira komunikaciju u dr?avi ali i u inozemstvu. Zadu?ena je i za za?titu dr?avnih komunikacija i federalne infrastrukture od sli?nih organizacija u svijetu.
Slu?beno je uspostavljena 4. studenog 1952. godine, kao dio Ministarstva obrane SAD. Stvaranje NSA je odobreno u pismu ameri?kog predsjednika Harryja Trumanna 1952. godine. NSA je va?na komponenta Obavje?tajne zajednice Sjedinjenih Dr?ava kojom upravlja direktor Sredi?nje obavje?tajne agencije. Sto?er NSA je u Fort George G. Meade, Maryland, oko 16 km od Washingtona. NSA ima svoj izlaz sa autoputa Baltimore-Washington.
Prora?un NSA za elektri?nu energiju prelazi 21 milijun dolara godi?nje, ?to NSA ?ini drugim najve?im potro?a?em struje u saveznoj dr?avi Maryland. Agencija ugovara tako?er i poslove sa privatnim sektorom u poljima istra?ivanja i opreme, budu?i da posjeduje prvenstveno napredne tehnologije kriptografije i analize, komunukacijskih hardwarea i softwarea i dr.
Unato? ?injenici da je opisuju kao jednog od najve?ih poslodavca matemati?ara, vlasnika najve?e pojedina?ne grupe superrau?nala, NSA je bila u anonimnosti sve do kraja 20. stolje?a. Dugo vremena Federalna vlada SAD ?ak nije ni priznavala njeno postojanje. ?esto je NSA akronim predstavljao rije?i "No Such Agency" (Ne postoji takva agencija).
- 1952. – 1956. general pukovnik Ralph J. Canine,
- 1956. – 1960. general pukovnik Semford John A. Samford
- 1960. – 1962. viceadmiral Laurence H. Frost
- 1962. – 1965. general pukovnik Gordon A. Blake
- 1965. – 1969. general pukovnik Marshall S. Carter
- 1969. – 1972. viceadmiral Noel A. M. Gaylor
- 1972. – 1973. general pukovnik Samuel C. Phillips
- 1973. – 1977. general pukovnik Lew Allen, Jr.
- 1977. – 1981. viceadmiral Bobby Ray Inman
- 1981. – 1985. general pukovnik Lincoln D. Faurer
- 1985. – 1988. general pukovnik William E. Odom
- 1988. – 1992. viceadmiral William O. Studeman
- 1992. – 1996. viceadmiral John M. McConnell
- 1996. – 1999. general pukovnik Kenneth A. Minihan
- 1999. – 2005. general pukovnik Michael V. Hayden
- 2005. – ? general pukovnik Keith B. Alexander
NSA ima mogu?nost patentirati otkri?a u patentnom zavodu u SAD-u pod tajnim patentima. Za razliku od normalnih patenata, patenti NSA se nikad ne objavljuju. Me?utim, ako patentni zavod zaprimi identi?nu prijavu od tre?e strane, tada se otkriva patent NSA, i slu?beno ga predaje NSA kao patent punog roka upotrebe od tog datuma.
- Ultra
- Magija (kriptografija)
- Purpurni kod (Purple code)
- Projekt VENONA (VENONA project)
- Incident u Tonkin?kom zalivu
- USS Liberti incident
- USS Pueblo (AGER-2)
- ECHELON
NSA je u suradnji sa sli?nim agencijama u Ujedinjenom Kraljevstvu (Vladin glavni sto?er za komunikacije), Kanadi (Zavod za sigurnost komunikacija), Australiji (Obrambeni direktorat za signale)i Novom Zelandu (Vladin ured za sigurnost komunikacija), u skupini poznatoj pod imenom UKUSA, odgovorna, izme?u ostalog, za funkcioniranje sistema ECHELON. Sumnja se tako?er kako su se UKUSA sporazumu priklju?ile i ostale dr?ave npr. Njema?ka (Bad Aibling).
Echelon je sustav koji je u stanju nadzirati veliki postotak svjetskog telefonskog, faksovnog, i op?enito komunikacijskog sustava. Tehni?ki gledano, usljed tehnolo?kog napretka skoro sve moderne telefonske, internet, faks i satelitske komunikacije na svijetu se mogu presresti, zabilje?iti i analizirati. Operacije sakupljanja informacija, koje NSA nastoji provoditi su u SAD-u, ali i ?ire dovele do niza kritika usljed strahova da NSA kr?i prava na privatnost ameri?kih dr?avljana, pa ?ak i da sudjeluje u ekonomskim izvje?tajnim aktivnostima kako bi ameri?kim kompanijama osigurala vrijedne poslove. Europski parlament je zato donio dokument u kojima analizira mogu?nosti ekonomskog izvje?tavanja SAD-a i zemalja EU-a.
- ↑ 1,0 1,1 ?NSA Frequently Asked Questions”. Arhivirano iz originala na datum 2025-08-14. Pristupljeno 2025-08-14.